Planiranje i gazdovanje lovištem

U poglavlju lovnog zakonodavstva već je rečeno ko ustanovljava lovište, te ko i pod kojim uslovima koristi lovište. Kroz neke osnovne zakonske odredbe istaknuto je da lovište mora predstavljati zaokruženu lovno-privrednu cjelinu bez obzira na vlasništvo zemljišta. Prema tome, moglo bi se definisati da je: lovište granicom utvrđeni prostor, na kojem postoje uslovi za život divljači i uspješan razvoj lovstva.

Lovište se na korištenje daje putem konkursa koji raspisuje osnivač. Ko na konkursu ponudi najbolje uslove za gazdovanje osnivač sa njim sklapa ugovor najmanje na 5 godina.

LOVNOPRIVREDNA OSNOVA

Već je ranije rečeno da se lovnoprivredna osnova radi za svako lovište kao dugoročan plan gazdovanja. Ona utvrđuje: početno stanje u lovištu, buduće stanje lovišta (kroz period trajanja lovno-privredne osnove), upravljanje lovištem, katastar lovišta, karta lovišta.

Posebno poglavlje je bonitiranje lovišta. Bonitiranje je utvrđivanje realnih mogućnosti određenog staništa za zadovoljavanje životnih zahtjeva pojedinih vrsta divljači.

Garanciju kvaliteta izvođenja poslova bonitiranja može da pruži stručno lice iz reda stručnjaka (šumara, agronoma, veterinara, biologa i dr.), te stručnjaka iz lovstva čije se lovište bonitira. Bonitiraju se samo lovno-produktivne površine lovišta, jer samo na njima možemo gazdovati sa divljači.

Osnovni elementi o kojima ovisi opstanak divljača su: hrana i voda, vegetacija, tlo, klima, konfiguracija zemljišta, te mir u lovištu.

Kapacitet lovišta označava gustoću optimalne naseljenosti neke vrste divljači na površini lovišta. Postoje dvije kategorije kapaciteta lovišta:

  1. Gospodarski kapacitet je onaj broj divljači koji se može uzgajati na jedinici površine lovišta bez osjetnih šteta za druge privredne grane, a da se pri tome održava željeni kvalitet grla i dobro zdravstveno stanje.
  2. Biološki kapacitet označava broj divljači koju je moguće uzgajati na određenoj površini lovišta, a da se pri tome ne konstatuje opadanje kvaliteta ili pogoršanje zdravstvenog stanja.

 

 

PRIRAST

Treba poznavati mogući prirast divljači u lovištu. Prirodni priraštaj svake divljači zavisi od velikog broja faktora, a oni su uglavnom varijabilni. Prirast treba da bude što veći, kako bi i rezultati korištenja bili što povoljniji.

Na osnovu dosadašnjih iskustava prikazaćemo prirast nekih vrsta divljači sa kojima treba računati:

Zec – optimalni odnos pola 1:1, prosječna prirast 50-150% od ukupnog broja jedinki ili faktor do 1,5 na ukupan broj.

Srna – optimalni odnos pola 1:1, prosječan prirast 70% od ukupnog broja ženki ili faktor 0,70 na broj ženki.

Fazan – optimalni odnos pola 1:3 do 5, prosječan prirast 100 -200% od ukupnog broja ženki ili faktor  1-2 na ukupan broj.

Poljska jarebica – optimalni odnos pola 1:1, prosječan prirast 100-200 % od ukupnog broja jedinki ili faktor 1-2 na ukupan broj.

Ovakav prirast treba pričekivati u normalnim prirodnim uslovima u lovištu na kraju reprodukcionog ciklusa u odnosu na brojnost proljetnog fonda divljači.

Zbog toga je obaveza svake lovačke organizacije da u proljeće, prije početka reprodukcionog perioda, utvrdi brojno stanje svih vrsta uzgojne divljači u lovištu. Divljač koja ostaje u lovištu poslije lovne sezone je ustvari matično jato sa kojim trebamo računati za naredni period. Način prebrojavanja pojedine divljači treba izvršiti po stručnom uputstvu organa koji gazduje lovištem, a prebrojavanje se može izvršiti na cijelom ili dijelu lovišta.

GODIŠNJI PLAN

Godišnji plan gazdovanja u lovištu donosi upravljač lovištem i to za period 1. aprila tekuće godine do 31. marta naredne godine (lovna godina). Donosi se na bazi lovno-privredne osnove i utvrđenog brojnog stanja svake vrste divljači na početku lovne godine. On se sastoji iz nekoliko poglavlja od kojih su najvažniji: plan uzgoja i zaštite, plan uređenja lovišta, plan korištenja lovišta i finansijski plan.

U planu uzgoja i zaštite predviđaju se sve mjere na koje obavezuje lovno-privredna osnova za tekuću godinu, kao i one dodatne od posebnog značaja za bolje rezultate u gazdovanju.

U planu uređenja lovišta treba unijeti podatke o ulaganjima u lovno-uzgojne i lovno-tehničke objekte na koje obavezuje lovno-privredna osnova sa tačnom naznakom lokaliteta i načina rada.

Plan korištenja lovišta zasniva se načelno na odredbama lovno-privredne osnove, ali je u direktnoj ovisnosti o stanju proljetnog fonda svake vrste divljači, jer se za svaku vrstu posebno i radi.

Svako lovište je obavezno donijeti finansijski plan koji predviđa sve prihode i rashode u toku godine. Prethodno pomenuti planovi su osnova za finansijski plan, s tim što u njemu treba da se predvide troškovi kao što su: obrada površina za proizvodnju hrane za divljač, nabavka hrane za zimsko prehranjivanje, nabavka soli, izgradnja lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata, kupovina pojedine vrste divljači, isplata ličnih dohodaka radnika i sve ostalo što je predviđeno lovno-privrednom osnovom i godišnjim planom gazdovanja.   

Svi planovi moraju biti usvojeni od strane nadležnih organa lovišta, nakon čega su obavezni za izvršioce, a o istima se vode uredne i propisane evidencije. Izvještaj o realizaciji godišnjeg plana podnosi se skupštini lovačkog društva.

LOVNO-TEHNIČKI OBJEKTI

U lovno-tehničke objekte spadaju staze, zasjedi, čeke, osmatračnice i kolibe.

U svim lovištima postoje razne vrste puteva (šumskih, seoskih) i staze koje samo treba povremeno održavati radi korištenja.

Lovački zasjedi se mogu praviti na zemlji i na drvetu i to na mjestima odakle se divljač osmatra i lovi.

Solidniji objekti za osmatranje i lov divljači su čeke i osmatračnice.

Za osmatranje i lov divljači može se napraviti čeka na stubovima (otkrivena ili pokrivena), visine i do 6 m od zemlje. Stubovi se ukopavaju do jedan metar i međusobno ih treba urezati - uvezati radi stabilnosti, a čeku maskirati.

Zatvorene lovačke čeke se prave za lov koji se vrši čekanjem noću i u hladnije doba godine (lov na divlje svinje, medvjede, lisice i dr.).  To može biti sanduk – kontejner sa prozorom, unutrašnjih dimenzija najmanje 150 x 200 cm. Poželjno ga je izolirati toplinskom izolacijom.

Lovačke kolibe se prave u lovištima da bi se lovci ili lovočuvari mogli skloniti od nevremena ili da bi se moglo prenoćiti u njima. U njima mogu biti smješteni ležaj, peć i sl.