Jedan od značaja gljiva je i u ishrani čoveka. Međutim, pored jestivih postoje i otrovne gljive. Od oko 50 hiljada vrsta gljiva jestivo je tek oko hiljadu.
U jestive gljive spadaju: vrganj, llisičarka, sunčica, smrčak, tartuf, poljski šampinjon.
U otrovne gljive spadaju: bljuvara, ludara, zelena pupavka, muhara.
Supstance koje se nalaze u otrovnim gljivama izazivaju kod čoveka trovanje, a simptomi mogu varirati od bolova u stomaku do smrti. Zato je veoma važno da osoba koja sakuplja gljive bude dobar poznavalac gljiva, kao i da se sakupljaju samo one vrste gljiva za koje se sa sigurnošću može kazati da su jestive. Neke otrovne gljive su veoma slične jestivim, tako da ih i stručnjaci teško razlikuju. Otrovnost se pouzdano može utvrditi samo hemijskom analizom, tako da treba zanemariti mitove da otrovne pečurke potamne ako se kuvaju sa srebrnom kašikom, kao i da pirinač požuti kad se kuva zajedno sa njima.
- ludara (Boletus satanas) – spada u otrovne gljive slične vrganju, debeo, tvrd i sivo-bijel klobuk, kratak i na dnu odebljan stručak crvene boje, neugodan miris, vretenaste i smeđe spore, raste za ljetnih mjeseci u listopadnim šumama i na šumskim čistinama, česta je u Istri, kratko inkubacijsko razdoblje, uzrokuje gastrointestinalni sindrom,
- otrovna capica (Ramaria formosa) – prilično razgranato plodno tijelo, mekane grančice narančasto-crvene boje, kratak, bjelkast i vrlo lomljiv panj, bez mirisa, duguljasto jajolike spore, raste ljeti i u jesen u listopadnim šumama, kratko inkubacijsko razdoblje, uzrokuje gastrointestinalni sindrom,
- blijede capice (Ramaria pallida) – visoko i jako razgranato plodno tijelo, jako guste i naborane grančice žuto-ružičaste boje s ljubičastim vršcima, kratak panj oker-sive boje, blag miris, ovalne i bradavičave spore, raste ljeti i u jesen u listopadnim šumama, pogotovo u bukovim šumama, kratko inkubacijsko razdoblje, uzrokuje gastrointestinalni sindrom,
- ispucana krumpirača (Scleroderma citrinum) – okruglasto ili gomoljasto plodno tijelo smeđe ili žute boje, redovito plošno ispucano ili bradavičavo, miris po češnjaku, smeđe spore, raste potkraj jeseni u šumama i grabama, kratko inkubacijsko razdoblje, uzrokuje gastrointestinalni sindrom,
- rani hrčak (Gyromitra esculenta) – klobuk nepravilno vijugave površine i smeđe boje, blijed ili ružičast, stisnut ili izbrazdan stručak, ugodan miris, eliptične i glatke spore, raste u proljeće u hladnijim predjelima crnogoričnih šuma, osobito uz putove ili rubove livada, dugo inkubacijsko razdoblje, uzrokuje giromitrinski sindrom.
Otrovni vrganj?
Ne postoji striktno u otrovnom obliku, već nejestivom. Iako su neke vrste otrovne prije termičke obrade. Takvi su:
- gorki vrganj (Boletus albidus) – spljošten klobuk uvijena ruba i pepeljasto-bijele boje, cilindričan, žut i prema dnu zadebljan stručak, podugačke i žute spore, raste u ljetnim mjesecima i u jesen u listopadnim šumama, a česta je pojava u Istri, nije jestiv zbog gorka okusa i neugodnog mirisa,
- lijeponogi vrganj (Boletus calopus, kravlja balega) – debeo, mesnat i tvrd klobuk sive ili sivo-smeđe boje, gomoljast stručak crveno-žute boje s mrežastim crtežom, maslinasto-žute i vretenaste spore, raste u listopadnim i crnogoričnim šumama ljeti i u jesen, nije jestiv zbog vrlo gorka okusa i teže probavljivosti,
- queletov vrganj (Boletus queletii, glatkonoška) – spljošten klobuk žuto-smeđe, narančaste ili crvene boje, vretenasto zadebljan stručak crvene ili žute boje, vretenaste spore, raste ljeti i u jesen u listopadnim šumama i na šumskim čistinama, sirova gljiva je otrovna pa se mora dobro prokuhati,
- mrežastonogi vrganj (Boletus luridus, kovara) – polukuglast i otvoren klobuk od sivo-smeđe do crno-smeđe boje, visok, mesnat i narančast stručak, sivo-zelene spore poput bademove koštice, raste ljeti i u jesen u listopadnim šumama i na šumskim čistinama, spada u jestive gljive u Hrvatskoj jer je raširen u Istri i Hrvatskom primorju, mora se dobro prokuhati jer je sirova otrovna, a prije i poslije jela ne smije se konzumirati alkohol (koprinski sindrom),
- skerletni vrganj (Boletus purpureus) – konveksan, raširen i blijedo-ružičast klobuk, masivan, trbušast narančasto-crven stručak, jak miris po voću, eliptično vretenaste i glatke spore, raste ljeti i u jesen na vapnenastom tlu u listopadnim šumama, osobito ispod hrasta i bukve, sirov je otrovan, kod nekih osoba i nakon kuhanja izaziva teške probavne smetnje.
KOTOR VAROŠ - "Krenuo sam predveče na njivu. Da obiđem žito. Skroz pred šumu. Odjednom se medvjed našao preda mnom. Skočio je i oborio me. Nisam stigao ni da se okrenem, niti da pozovem pomoć".
Ovako počinje svoju priču za "Dnevni avaz" Novo Tomić iz sela Selačka kod Kotor Varoša, kojeg je prije tri dana napao medvjed. Tomić se spasio iz kandži divlje životinje, ali je pretrpio teške povrede – otkinuti su mu lijevo stopalo i dio potkoljenice.
Tomić se nalazi na liječenju u Univerzitetsko-kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci. On priča da je bio naoružan, ali da nije uspio odmah pucati na zvijer.
"Išao sam da provjerim ko mi uništava zob. Kotor Varoš je poznat po medvjedima, ali nisam mislio da će mi se ovo desiti, jer nikad nisam sreo nijednog. Osjetio sam da me ujeda i trga. Bol je bila užasna", kaže Tomić.
Dodaje da je medvjed bio ogroman i da je vagao više od 250 kilograma. Kao da se planina srušila na njega.
"U padu mi je ispao i telefon, pa nisam mogao pozvati nikoga. Uspio sam se nakon kraće borbe dočepati pištolja i opaliti. Medvjed je kasnije iskrvario nasmrt", priča Tomić.
Dio noge mu je amputiran i ljekari ne dozvoljavaju novinarima da s njim razgovaraju u bolničkoj sobi ili da ga slikaju. Plaše se, kaže Tomić, infekcije.
Jedna osoba podlegla je povredama nakon što je ranjena u lovu u mjestu Borač kod Gacka, potvrdila je portparol Centra javne bezbjednosti Trebinje Jovana Cvijetić.
Prema riječima Cvijetić nesreća prijavljena CJB Trebinje, sinoć oko 20.30 časova.
- Policija je odmah izašla na lice mjesta, a obavješten je i dežurni okružni tužilac, istakla je Cvijetić
Prema nezvaničnim saznanjima, radi se o Hamidu Frašto (55), koji je bivši policajac iz Sarajeva, a ranio je iz lovačke puške Edina Frašta (45), koji je preminuo na putu do bolnice.
Sastojci:
- 1,2 kg srnećeg mesa od plećke i vrata,
- 15 dag srnećih jetara,
- 10 dag suhe slanine,
- 14 dag masti,
- 1/2 l crnog vina,
- 0,6 dl ruma,
- 1 dl vinjaka,
- 1 glavica luka,
- 1 vitica peršinovog lista,
- 1 češanj češnjaka,
- sol.
Priprema:
da bi se pravilno pripremio srneći paprikaš na mostarski način, morate sačuvati malo krvi ubijene divljači. Pri vađenju iznutrica uhvatite krv u šalicu i dodajte joj malo ocata da se ne zgruša. Meso posolite. Na vrućoj masti propržite sjeckani luk i češnjak. Od srnjaka uzmite plećke i vrat narezane na komade, ali po željji možete uzeti i rebra. Meso stavite na proprženi luk pa i njega dobro propržite, prelijte ga crnim vinom i dodajte papar. Posudu pokrijte i meso opolake pirjajte. U isto vrijeme nastružite jetra pa ih izmješajte sa suhom slaninom izrezanom na kockice i sve zajedno primješajte paprikašu. Zatim dodajte i sitno nasjeckano peršinovo lišće, sve prelijte sa krvi, malo proprijajte, te dodajte vinjak i rum. srneće meso treba se u toj mješavini kuhati još oko jedan sat, dok posve ne omekša.
By: Zlatan Sitarević
